Objavljeno: 01. 07. 2016. , A?urirano: 03. 10. 2016.

Ciljevi projekta

Posljednjih godina dolazi do pojave novih trendova u vinogradarstvu i na svjetskom tr?ištu vina. Hiperprodukcija masovnih vina postala je problem mnogih zemalja, a jeftina vina sve te?e nalaze put do kupca. Moderni potroša?i sve više cijene kvalitetu, originalnost (autohtonost), te ekološki proizvedena vina, što dovodi do druga?ijih pogleda na razvoj ove grane. Razvijene vinogradarske zemlje ula?u velika sredstva u razvoj novih, zdravijih tehnologija, ali i u spašavanje i revitalizaciju autohtonih sorata. I Hrvatska se priklju?ila ovom trendu, prije svega zbog zna?aja i potencijala vinogradarsko – vinarske proizvodnje, te velikog broja autohtonih sorata vinove loze. Cilj Projekta je identifikacija, ispitivanje, zaštita i revitalizacija tradicionalnih sorata vina Hrvatskog zagorja.

O projektu

Pojekt „Revitalizacija i zaštita autohtonih sorata vinove loze“,  zapo?eo je 2006. godine na inicijativu Grupacije za vinarstvo i vinogradarstvo pri ?upanijskoj komori Krapina u suradnji sa Zavodom za vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Me?unarodnom organizacijom za vinogradarstvo te Krapinsko-zagorskom ?upanijom.

Kao što i sam naziv govori, cilj Projekta je identifikacija, ispitivanje, zaštita i revitalizacija tradicionalnih sorata vina Hrvatskog zagorja. Dobar dio hrvatskih autohtonih sorata je nestao, stoga danas imamo 4 puta manje autohtonih sorata nego prije 100 godina. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj ovoj podatak još je porazniji zbog blizine europskih zemalja ?ije su sorte istisnule naše, autohtone sorte vina.

Provedba projekta

Realizacija projekta zamišljena je u 2 faze u trajanju od 10 godina. Prva faza projekta trajala je od 2006. – 2011. godine, dok je druga faza projekta zapo?ela 2013. godine.

U 1. fazi projekta cilj je bio prona?i stare autohtone sorte, identificirati ih, spasiti od daljnjeg izumiranja i posaditi na jedno mjesto.

2. fazom projekta predvi?ena je znanstvena i stru?na evaluacija svih prona?enih i kolekcioniranih sorta vinove loze Hrvatskog zagorja te utvr?ivanje gospodarskih karakteristika sorata, njihov proizvodni potencijal i stvaranje uvjeta za sustavnu gospodarsku revitalizaciju.

Rezultati

1. Faza projekta

Dva su osnovna preduvjeta da bismo neku sortu vinove loze mogli smatrati autohtonom. Prvi je znanstveni dokaz da je sorta nastala upravo na nekom podru?ju i to na na?in da se otkriju njeni roditelji koji su tako?er udoma?eni na tom podru?ju. Druga, ?eš?a pretpostavka za tvrdnju o autohtonosti neke sorte jest duga tradicija uzgoja neke sorte na nekom podru?ju koju je tako?er potrebno dokazati.

U sklopu 1. faze projekta obi?eno je 50-tak lokacija na podru?ju ?upanije, a ozna?eno je ukupno 60 trsova 26 razli?itih sorata. Na parceli Josipa Grozaja u Donjoj Pa?etini zasa?en je i pokusni vinograd na kojem su zasa?ene sve prona?ene sorte, a ?iji je identitet utvr?ivan putem DNA analize.

Me?u najzanimljivijim prona?enim sortama je Stara krapinska belina ili Bela belina velika, koja je uz Pinot crni, roditelj Chardonnaya, jedne od najraširenijih, najpoznatijih i najpopularnijih svjetskih sorata. To je sorta za koju su istra?iva?ki otkrili da je roditelj preko 70 drugih sorti na svijetu, zbog ?ega su je i neki istra?iva?i prozvali Cassanova me?u sortama. Tako?er, vrlo vjerojatno, otkriveni su i djed i baka glasovitog Chardonnaya koji su isto tako zagorske sorte, a rije? je o Moslavcu ili Šiponu i dosad neevidentiranoj sorti nazvanoj Za?retska belina. Ova otkri?a mo?da i nisu toliko va?na za samo vinogradarstvo, no za brendiranje i popularizaciju zagorskih vina te promociju zagorskih i hrvatskih vina u cjelini, ovaj je pronalazak neprocjenjiv. Najbolju kakvo?u pokazala je autohtona sorta Sokol koja se još sadi samo u Hrvatskom zagorju i vrlo je interesantna za preporuku proizvo?a?ima koji ?ele saditi autohtone zagorske sorte.

2. Faza projekta

Dana 10.04.2013. godine, potpisani su ugovori za drugu fazu projekata "Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja". Predsjednik HGK ?upanijske komore Krapina, gosp. Vid Šanjug, potpisao je sa ostalim partnerima projekta, ?upanicom KZ? g?om Sonjom Borov?ak, dekanicom Agronomskog fakulteta prof.dr.sc. Tajanom Kri?ka i direktorom Trgocentra d.o.o. gosp. Dragutinom Bratkovi?em, ugovor o podizanju mati?nog nasada u II. fazi projekta „Ampelografska i geneti?ka evaluacija, te ocjena gospodarskog potencijala autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja (2011.-2016. godina)“ te ugovor o marketinškoj promociji rezultata projekta „Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze (Vitis vinifera L) Hrvatskog zagorja –II. faza“.

Prvim ugovorom, potpisanim izme?u Krapinsko-zagorske ?upanije, Agronomskog fakulteta i Trgocentra utvr?en je zajedni?ki interes da se u okviru II. faze ovog projekta pristupi podizanju eksperimentalnog vinograda-mati?nog nasada s ciljem stvaranja povoljnih uvjeta za potpunu gospodarsku revitalizaciju najinteresantnijih autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja.

Drugim ugovorom, koji je gosp. Vid Šanjug, predsjednik HGK ?upanijske komore Krapina potpisao s predstavnicima Krapinsko-zagorske ?upanije, utvr?eni su zajedni?ki interesi da se u okviru druge faze projekta pristupi marketinškoj promociji rezultata dobivenih provo?enjem projekta s ciljem komercijalizacije i implementacije autohtonih sorta i vina u gospodarsku i turisti?ku ponudu Krapinsko-zagorske ?upanije za što ?e Komora osigurati deset tisu?a kuna godišnje tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2013. do 2018. godine.

Detaljnije informacije mo?ete saznati iz prilo?enog dokumenta "Izvješ?e prve faze projekta".

免费可以看黄的视频-黄片视频-A片视频网站