Podru?ja posebne dr?avne skrbi (PPDS) nisu jedinstvena teritorijalna i administrativna jedinica ve? ukupnost ovih podru?ja ?ine svi gradovi, op?ine i naselja koja prema Zakonu o PPDS-u ispunjavaju definirane kriterije sa širokom rasprostranjenoš?u du? hrvatskog teritorija. Stoga pojedine cjeline PPDS-a treba promatrati, prije svega, u regionalnom kontekstu i njihovim mati?nim ?upanijama.
Razli?itost prirodnih, demografskih, socijalnih i gospodarskih karakteristika tra?i individualan pristup svakoj pojedinoj jedinici. Me?utim, zajedni?ki problemi i zaostajanje velikog broja razvojnih pokazatelja za prosjekom RH, daju za pravo da se ukupnost PPDS-a sagleda u nacionalnom kontekstu.
Republika Hrvatska odredila je kriterije po kojima se jedinicama lokalne samouprave (gradovima, op?inama i naseljima) sa posljedicama ratnih razaranja te poteško?ama u demografskom i gospodarskom razvitku dodjeljuje status podru?ja posebne dr?avne skrbi. Zaostajanje u gospodarskom, socijalnom, demografskom i ukupnom razvoju PPDS-a rezultat je mnogobrojnih ?imbenika i njihovog vrlo slo?enog me?usobnog utjecaja.

Kartografski prikaz podru?ja posebne dr?avne skrbi

karta.png

Izvor: Ured HGK za PPDS Knin

I. skupina PPDS-a

Prvoj skupini pripadaju podru?ja gradova i op?ina koja su bila okupirana tijekom Domovinskog rata i nalaze se neposredno uz dr?avnu granicu, a gradsko odnosno op?insko središte nije udaljeno od granice više od 15 km zra?ne linije i nema više od 5.000 stanovnika prema popisu stanovništva iz 1991. g., te podru?ja op?ina i gradova hrvatskog Podunavlja.

Sisa?ko-moslava?ka ?upanija: Grad: Hrvatska Kostajnica; Op?ine: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Topusko.
Karlova?ka ?upanija: Grad: Slunj; Op?ine: Cetingrad, Rakovica, Vojni?.
Li?ko-senjska ?upanija: Op?ine: Donji Lapac, Plitvi?ka Jezera.
Brodsko-posavska ?upanija: Op?ine: Dragali?, Stara Gradiška.
Osje?ko-baranjska ?upanija: Grad: Beli Manastir; Op?ine: Antunovac, Bilje, ?eminac, Darda, Dra?, Erdut, Ernestinovo, Jagodnjak, Kne?evi Vinogradi, Petlovac, Popovac, Šodolovci; Naselja: Klisa, Nemetin, Sarvaš, Tenja (10% podru?ja grada Osijeka).
Šibensko-kninska ?upanija: Op?ine: Civljane, Kijevo.
Vukovarsko-srijemska ?upanija: Gradovi: Ilok, Vukovar; Op?ine: Bogdanovci, Borovo, Lovas, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Stari Jankovci, Tompojevci, Tordinci, Tovarnik, Trpinja; Naselja: Mirkovci (25% podru?ja grada Vinkovci).
Splitsko-dalmatinska ?upanija: Grad: Vrlika.
Dubrova?ko-neretvanska ?upanija: Op?ine: Dubrova?ko Primorje, ?upa Dubrova?ka

II. skupina PPDS-a

U drugoj skupini su podru?ja gradova, op?ina i naselja koja su bila okupirana za vrijeme Domovinskog rata, a nisu odre?ena u prvoj skupini.

Sisa?ko-moslava?ka ?upanija: Gradovi: Glina, Novska, Petrinja; Op?ine: Sunja; Naselja: Blinjski Kut, Klobu?ak, Letovanci, Mad?ari, Staro Selo (Sisak).
Karlova?ka ?upanija: Op?ine: Barilovi?, Josipdol, Krnjak, Lasinja, Plaški, Saborsko, Tounj; Naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Bre?ani, Bro?ani, Cerovac Vukmani?ki, Donja Trebinja, Donji Sjeni?ak, Gornja Trebinja, Gornje Mekušje, Gornji Sjeni?ak, Ivankovi? Sela, Ivoševi? Selo, Kablar, Kamensko, Klipino Brdo, Kljai? Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovi?i, Oki?, Popovi? Brdo, Ribari, Sajevac, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Turanj, Tušilovi?, Udbinja, Utinja, Vukmani? (Karlovac).
Bjelovarsko-bilogorska ?upanija: Grad: Grubišno Polje; Op?ine: ?ulovac, Sira?, Velika Pisanica, Veliki Gr?evac; Naselja: Markovac, Vrbovac (Daruvar).
Li?ko-senjska ?upanija: Gradovi: Oto?ac, Gospi?; Op?ine: Lovinac, Udbina, Vrhovine.
Viroviti?ko-podravska ?upanija: Op?ine: ?a?inci, Mikleuš, Vo?in; Naselja: Goleni?, Ivanbrijeg, Lukavac (Slatina), Jasenaš (Virovitica).
Po?eško-slavonska ?upanija: Gradovi: Lipik, Pakrac; Op?ine: Brestovac, Velika.
Brodsko-posavska ?upanija: Op?ine: Gornji Bogi?evci, Oku?ani.
Zadarska ?upanija: Gradovi: Benkovac, Obrovac; Op?ine: Gra?ac, Jasenice, Lišane Ostrovi?ke, Novigrad, Pola?a, Poli?nik, Posedarje, Stankovci, Škabrnja, Zemunik Donji; Naselja: Babindub, Crno (Zadar).
Šibensko-kninska ?upanija: Gradovi: Drniš, Knin, Skradin; Op?ine: Biskupija, Ervenik, Kistanje, Promina, Ru?i?; Naselja: ?ista Mala, ?ista Velika, Grabovci, Ga?elezi (Vodice).
Splitsko-dalmatinska ?upanija: Op?ina: Hrvace.
Dubrova?ko-neretvanska ?upanija: Op?ine: Konavle, Ston; Naselja: Bosanka, Brse?ine, ?ajkovica, ?ajkovi?i, Donje Obuljeno, Dubravica, Gornje Obuljeno, Groma?a, Kliševo, Kne?ica, Komolac, Ljuba?, Mokošica, Mravinjac, Mr?evo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Pobre?je, Prijevoj, Ro?at, Šumet, Trsteno, Zaton (Dubrovink).


III. skupina PPDS-a

Polazna to?ka pri odre?ivanju kriterija za izradu sustava za definiranje podru?ja koja zaostaju u razvoju bili su kriteriji koji se primjenjuju na razini Europske unije kod provo?enja strukturne politike Unije. Tre?oj skupini podru?ja posebne dr?avne skrbi pripadaju op?ine koje su ocijenjene kao dijelovi Hrvatske koji zaostaju u razvoju prema postupku ocjenjivanja na temelju tri kriterija razvijenosti: 1. kriterij ekonomske razvijenosti odnosi se na utvr?ivanje podru?ja koja gospodarski zaostaju, a mjeri se pokazateljima kao što su: dohodak stanovništva, prihodi jedinica lokalne samouprave te drugim dostupnim pokazateljima; 2. kriterij strukturnih poteško?a odnosi se na utvr?ivanje podru?ja s izrazitim problemima nezaposlenosti, industrijskog i poljoprivrednog restrukturiranja, a mjeri se pokazateljima kao što su: zaposlenost i nezaposlenost, posebnim pokazateljima razvijenosti industrijskih, urbanih i ruralnih podru?ja te drugim dostupnim pokazateljima; 3. demografski kriterij odnosi se na utvr?ivanje podru?ja izrazito nepovoljnih demografskih pokazatelja, a ocjenjuje/mjeri se pokazateljima kao što su: gusto?a naseljenosti, op?e kretanje stanovništva, vitalni indeks, dobna i obrazovna struktura stanovništva te drugim dostupnim pokazateljima.

1. na temelju kriterija ekonomske nerazvijenosti:

Vara?dinska ?upanija: Op?ine: Cestica, Donja Vo?a.
Koprivni?ko-kri?eva?ka ?upanija: Op?ina: Gornja Rijeka
Bjelovarsko-bilogorska ?upanija: Op?ina: Zrinski Topolovac.
Viroviti?ko-podravska ?upanija: Op?ine: Gradina, Sopje.
Brodsko-posavska ?upanija: Op?ine: Bebrina, Gundinci, Klakar, Oprisavci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Velika Kopanica, Vrbje.
Osje?ko-baranjska ?upanija: Op?ine: Levanjska Varoš, Podgora?, Podravska Moslavina, Punitovci, Satnica ?akova?ka, Semeljci, Trnava.
Vukovarsko-srijemska ?upanija: Op?ine: Babina Greda, Drenovci, Gunja, Vo?inci, Vrbanja.
Splitsko-dalmatinska ?upanija: Op?ine: Cista Provo, Prolo?ac.
Dubrova?ko-neretvanska ?upanija: Op?ina: Pojezerje.
Me?imurska ?upanija: Op?ine: Dekanovec, Podturen.

2. na temelju kriterija strukturnih poteško?a:

Viroviti?ko-podravska ?upanija: Op?ina: Suhopolje.
Brodsko-posavska ?upanija: Op?ine: Cernik, Oriovac.
Zadarska ?upanija: Op?ine: Galovac, Pakoštane, Starigrad.
Osje?ko-baranjska ?upanija: Op?ina: Vladislavci
Vukovarsko-srijemska ?upanija: Grad: Otok.
Splitsko-dalmatinska ?upanija: Op?ine: Le?evica, Lokvi?i?i, Otok, Runovi?i, Zagvozd.
Dubrova?ko-neretvanska ?upanija: Op?ine: Kula Norinska, Za?ablje.

3. na temelju demorafskog kriterija:

Zagreba?ka ?upanija: Op?ine: Pisarovina, Pokupsko, ?umberak.
Krapinsko-zagorska ?upanija: Op?ine: Kraljevec na Sutli, Zagorska Sela.
Karlova?ka ?upanija: Op?ine: Bosiljevo, Generalski Stol, Netreti?, Ribnik.
Vara?dinska ?upanija: Op?ina: Bednja.
Bjelovarsko-bilogorska ?upanija: Op?ine: Berek, Ivanska.
Primorsko-goranska ?upanija: Op?ina: Brod Moravice.
Li?ko-senjska ?upanija: Op?ine: Brinje, Peruši?.
Viroviti?ko-podravska ?upanija: Op?ine: Crnac, ?a?avica.
Po?eško-slavonska ?upanija: Op?ina: ?aglin.
Šibensko-kninska ?upanija: Op?ina: Uneši?.
Splitsko-dalmatinska ?upanija: Op?ina: Prgomet.
Istarska ?upanija: Op?ine: Gro?njan, Laniš?e, Oprtalj.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, na podru?ju  posebne dr?avne skrbi ?ivi 625.233 stanovnika, odnosno 14,6% ukupnog stanovništva RH. Teritorijalno, podru?je posebne dr?avne skrbi obuhva?a 46% ukupne površine RH, a od ukupnog broja gradova i op?ina u RH, na ovom podru?ju se nalazi 20 gradova, 150 op?ina, te 80 naselja.

 

Pregled gospodarskog stanja PPDS-a za 2016. godinu

U izvještaju  o gospodarskom stanju podru?ja posebne dr?avne skrbi (PPDS) analiziramo poduzetnike s ovog podru?ja u odnosu na sve poduzetnike RH, i to zbirno za kategorije roba, proizvoda i usluga. Poduzetnici s podru?ja posebne dr?avne skrbi podrazumijevaju isklju?ivo trgova?ka društva i obrtnike obveznike poreza na dobit, koji imaju sjedište na ovim podru?jima.

Kako je vidljivo iz tablice 1., od 111.492 poduzetnika* koji su poslovali u 2016. godini na razini RH, 5.435 odnosno samo 4,87% registrirano je na PPDS-u. Zastupljenost PPDS-a u broju poduzetnika obveznika poreza na dobit i njihovih zaposlenika u 2016. godini još uvijek je neproporcionalno niska, u odnosu na prostor i broj stanovnika PPDS-a u RH. (PPDS prema podacima Popisa 2011., uklju?uju?i izdvojena naselja, ukupno ima 625.233 stanovnika, odnosno na njima ?ivi 14,6% ukupnog stanovništva RH).

Broj poduzetnika u RH 2016. godini narastao u odnosu na 2015. godinu za 4.102 tvrtke ili 3,8 %, dok je na podru?ju PPDS-a taj porast bio ve?i i iznosio je 6,2% odnosno za 316 poduzetnika. Me?utim, broj zaposlenih kod tih poduzetnika na podru?ju cijele RH porastao je tek 0,3%, ali na PPDS-u broj zaposlenih je pao za 1,5% odnosno s 36.864 koliko ih je bilo u 2015. na 36.320 u 2016. godini. Zna?i, iako se broj poduzetnika na PPDS-u pove?ao za 6,2%, broj zaposlenih kod tih poduzetnika se smanjio.

 

Tablica 1.PNG

* Odnosi se na poduzetnike obveznike poreza na dobit (pravne i fizi?ke osobe obveznike poreza na dobit), prema obra?enim godišnjim financijskim izvještajima (GFI-POD) za 2016. godinu, koje prikuplja FINA.

Usporedbu gospodarske strukture u segmentu poslovanja poduzetnika odnosno trgova?kih društava i obrtnika obveznika poreza na dobit donosimo stavljaju?i u odnos prosje?ne veli?ine pokazatelja na dvije razine: svi poduzetnici registrirani u RH  odnosno na PPDS-u. U skladu s tim, pokazatelji obra?eni u nastavku poput broja zaposlenih, podjele prema djelatnostima i rezultata poslovanja, ne odnose se na sve poduzetnike koje obavljaju djelatnost na PPDS-u, ve? na one ?ije sjedište je na PPDS-u, neovisno o mjestu/mjestima u kojima obavljaju djelatnost.

Kao što je prethodno navedeno, od 111.492 poduzetnika koji su poslovali u 2016. god,  5.435, odnosno 4,87% registrirano je na PPDS-u. Od tog broja je 4.861 mikro, 507 malih, 62 srednja i samo 8 velikih poduzetnika, što zna?i da od ukupnog broja poduzetnika njih ?ak 89,4% su mikro poduzetnici.

grafikon 1..PNG

Na slijede?em prikazu je vidljivo kako je udio broja zaposlenih kod mikro poduzetnika 34,5%, u odnosu na RH s 26,1% zaposlenih. Kod malih poduzetnika tako?er je ve?i udio na PPDS-u i iznosi 38,6% odnosu na RH s 25,3%. Udio zaposlenih kod „srednjih“ poduzetnika je ve?i u RH (20,1% u odnosu na 17,8% na PPDS-u). Na podru?ju posebne dr?avne skrbi registrirano je samo osam velikih poduzetnika, što se odra?ava i na njihov udio u ukupnom broju zaposlenih, odnosno samo 9,1% od ukupnog broja zaposlenih na ovom podru?ju zapošljavaju veliki poduzetnici dok na razini RH taj udio iznosi 28,5%.

 grafikon 2.PNG

 Najzastupljenija djelatnost na PPDS-u u 2016. godini, gledano po broju poduzetnika jest trgovina, gdje je registrirano 19,2%, odnosno 24,1% na razini RH. Istovremeno udio zaposlenih u ovoj djelatnosti na razini RH bio je 20,4%, a na PPDS-u tek 13,1%, što ovu djelatnost ?ini drugom po broju zaposlenih radnika na ovom podru?ju. Prera?iva?ka industrija je djelatnost koja je na PPDS-u je na drugom mjestu po broju tvrtki s udjelom od 16,5%, ali sa najve?im  udjelom zaposlenih od 35,9%, ?ime je po zna?aju daleko iznad svih drugih djelatnosti. Na razini RH ova djelatnost  je na ?etvrtom mjestu sa 11,3% registriranih poduzetnika, iza trgovine, stru?nih, znanstvenih i tehni?kih djelatnosti, te gra?evinarstva, ali sa 26,3% zaposlenih, što je tako?er ?ini glavnom djelatnoš?u u broju zaposlenih kod poduzetnika obveznika poreza na dobit. Udio poduzetnika u djelatnosti gra?evinarstva s 13,1% tako?er je ve?i na PPDS-u u odnosu na RH koja ima 11,4% poduzetnika u toj djelatnosti i udjelom broja zaposlenih od 11,3%, u odnosu na RH s 8,9% zaposlenih u gra?evinarstvu. Najve?u razliku PPDS-a u odnosu na RH ?ini zna?aj poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Dok je na nacionalnoj razini ova djelatnost zastupljena sa svega 2,0% poduzetnika i 2,6% zaposlenih, na PPDS-u je to vrlo zna?ajna djelatnost sa 8,6% poduzetnika te 8,1% zaposlenih. (Napomena: U djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dvije velike tvrtke Belje d.d. iz Darde s 1.608 zaposlenih i Vupik d.d. Vukovar s 485 zaposlenih iz Registra poslovnih subjekata HGK za 2015. nisu u Registru za 2016. godinu pa nisu uvrštene u ukupnu statistiku ?ime bi ova djelatnost pokazivala još i ve?u razliku u odnosu na prethodnu godinu, što zna?i da se ovaj postotak mora uzeti s rezervom.)

grafikon 3.PNG

Ovako veliki nerazmjer u broju poduzetnika na dvije promatrane razine prate i odre?eni pomaci u strukturi gospodarskih djelatnosti i veli?ini poslovnih subjekata. Tako?er na grafikonu 4. na kojem je prikazana usporedba strukture broja poduzetnika i zaposlenih kod tih istih poduzetnika na podru?ju PPDS-a po djelatnostima je vidljivo da udjel broja poduzetnika ne prati i udjel zaposlenih u istim djelatnostima.

grafikon 4.PNG

U tablici 2. donosimo pregled broja poduzetnika obveznika poreza na dobit i zaposlenih kod tih poduzetnika na podru?ju posebne dr?avne skrbi u 2016. godini prema glavnim djelatnostima u kojima su poduzetnici registrirani.

Tablica 2.PNG

 Na grafikonu 5. prikazana je usporedba prosje?ne neto pla?e po zaposlenom po djelatnostima gdje su vidljive velike razlike izme?u pla?a kod poduzetnika u RH i na  PPDS-u. Na razini RH najve?e prosje?ne neto pla?e bile su iznad 7.000,00 kuna kod poduzetnika registriranih u djelatnostima opskrbe elektri?nom energijom, plinom, parom i klimatizacija te u djelatnosti informacije i komunikacije dok je na PPDS-u najve?a prosje?na neto pla?a iznosila oko 5.300,00 kuna kod zaposlenih u financijskim djelatnostima i djelatnosti osiguranja što je vrlo zna?ajna razlika. Tako?er na grafikon se mo?e primijetiti da su u svim djelatnostima prosje?ne neto pla?e ni?e na PPDS-u u odnosu na prosjek RH.

grafikon 5.PNG

Nadalje, kako je prikazano u Tablici 3., u odnosu na ukupne prihode hrvatskih poduzetnika odnos je još nepovoljniji, tako da svi poduzetnici na PPDS-u (odnosno to je tek 4,8% poduzetnika u RH) ostvaruje 3,6% ukupnih prihoda u RH. Promatramo li isklju?ivo prihode ostvarene prodajom robe, proizvoda i usluga u inozemstvu, omjer je bolji u odnosu na kategoriju ukupnih prihoda i iznosi 4,6%. Pri tom prihodi od prodaje u inozemstvu ?ine pribli?no 19,1% ukupnih prihoda poduzetnika u RH, a na PPDS-u je omjer povoljniji i iznosi 24,2%.
Promatramo li uvoz, za razliku od 2015. u kojoj je udio PPDS-a u ukupnom uvozu poduzetnika u RH bio 2,1%, u 2016. godini je situacija znatno lošija, odnosno poduzetnici koji posluju na PPDS-u ostvaruje 3,8% ukupnog uvoza RH. Tako?er, i bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu su lošije u odnosu na prošlu godinu u kojoj je udio bio 5,3% od ukupnih investicija poduzetnika u RH, a u 2016. se smanjio na 4,2%.

 Tablica 3.PNG

Struktura gospodarstva izra?ena udjelom pojedinih djelatnosti u ukupnim prihodima prati strukturu gospodarstva gledanu kroz broj zaposlenih u prera?iva?koj industriji i trgovini, premda je taj razmjer prisutan samo na podru?ju PPDS-a.
Iako je najve?i broj zaposlenih u prera?iva?koj industriji, na razini RH daleko najviše prihoda ostvaruje trgovina, 34,0%, dok na PPDS-u trgovina sudjeluje s udjelom od 17,8% od ukupnih prihoda. Me?utim, na PPDS-u su ipak najviši prihodi u prera?iva?koj industriji 30,7% za razliku od RH gdje je ovaj udio 24,5%. Poduzetnici u djelatnosti opskrbe elektri?nom energijom i plinom imali su udjel od 17,5% u ukupnim prihodima poduzetnika na PPDS-u dok je na razini RH taj udio tek 5,6%. (grafikon 6.)

 grafikon 6.PNG

Na grafikonu 7. mo?emo vidjeti strukturu ukupnih prihoda na PPDS-u i u RH prema veli?ini poduzetnika. Kod mikro i malih poduzetnika na PPDS-u  su udjeli u ukupnim prihodima ve?i u odnosu na RH (npr. mali poduzetnici na PPDS-u uzimaju 32,6% svih prihoda, a u RH udio prihoda kod malih poduzetnika je manji i iznosi 23,0%). Me?utim, obrnuto je kod velikih poduzetnika, na PPDS-u na njih otpada 26,9% svih prihoda, dok je na razini RH taj udio ?ak 41,3%.

 grafikon 7.PNG

Veliki nerazmjer vidi se i kod bruto investicija samo u novu dugotrajnu imovinu.
Vrijednost bruto investicija samo u novu dugotrajnu imovinu poduzetnika na podru?ju PPDS-a, u 2016. godini iznosila je 1.036.334.626,00 kuna što je pad od ?ak 48,6% u odnosu na prošlu godinu (u 2015. godini investicije su bile 2.016.356.082 kuna), a u RH su investicije iznosile 24.843.857.635,00 kuna odnosno ovdje je tako?er bio pad od visokih 34,1% (u 2015. godini 37.706.415.219 kuna).
Najviše investicija u novu dugotrajnu imovinu poduzetnici u RH su ostvarili u prera?iva?koj industriji 19,3%, dok su na PPDS-u u toj djelatnosti poduzetnici sudjelovali s ?ak 33,9%. Na drugom mjestu na PPDS-u je djelatnost opskrbe vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša s visokih 19,4% u odnosu na RH s 9,8%. U djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva tako?er postoji disproporcija: na PPDS-u udio investicija iznosi 17,7% a u RH tek 3,0% od ukupnih bruto investicija u novu dugotrajnu imovinu. Me?utim, obrnuta situacija je kod djelatnosti trgovine gdje je udio bruto investicija na PPDS-u iznosio samo 3,6% u odnosu na razinu RH s udjelom od visokih 15,2% kao i kod poduzetnika koji su registrirani za djelatnost prijevoza i skladištenja na razini RH udio bruto investicija je bio 10,2% dok je na PPDS-u iznosio 4,3% od ukupnih bruto investicija u novu dugotrajnu imovinu.
Ako usporedimo ulaganja u novu dugotrajnu imovinu  mikro, malih, srednjih te velikih poduzetnika na PPDS-u najviše uzimaju „srednji“ poduzetnici 39,9% investicija, u odnosu na RH gdje ova kategorija poduzetnika ima udjel od 19,3%. Kod malih poduzetnika tako?er je na PPDS-u je udio 32,4% što je znatno više u odnosu na RH s 14,7% . Najve?e odstupanje je kod velikih poduzetnika jer na razini RH njihov udio iznosi visokih 56,3% u odnosu na PPDS gdje veliki poduzetnici sudjeluju s 19,2% ulaganja u novu dugotrajnu imovinu. (grafikon 8.) 

 grafikon 8.PNG

Iz grafikona 9. slikovito se vidi na PPDS-u pad investicija od 48,6 % u odnosu na prethodnu 2015. godinu, te pad zaposlenosti od 1,5%. Na razini RH je tako?er bio pad investicija od 34,1% u odnosu na godinu prije, ali je zaposlenost porasla za 0,3% u odnosu ne 2015. godinu.

grafikon 9.PNG

Uvoz poduzetnika  na podru?ju PPDS-a u 2016. godini iznosio je 3.795.943.869,00 kuna što je pove?anje od visokih 74,7% u odnosu na 2015. godinu, a u RH je uvoz 99.772.420.664,00 kune odnosno smanjio se za otprilike 4% u odnosu na godinu prije. U odnosu na RH gdje udio uvoza poduzetnika u djelatnosti prera?iva?ke industrije iznosi 41,2% od ukupnog uvoza, na PPDS-u ova djelatnost sudjeluje s 22,4% udjela u ukupnom uvozu poduzetnika s ovog podru?ja. Me?utim, djelatnost opskrbe elektri?nom energijom, plinom, parom i klimatizacija je na PPDS-u na prvom mjestu s 55,7% udjela u ukupnom uvozu u odnosu na RH s tek 6,5% udjela.
Na grafikonu 10. prikazana je struktura uvoza prema veli?ini poduzetnika. Najve?i udio u ukupnom uvozu  ?ine veliki poduzetnici na oba promatrana podru?ja, dok mikro poduzetnici imaju najmanji udio uvoza iako ?ine gotovo 90% svih poduzetnika.

grafikon 10.PNG

 

  

 

 

 

 

 

 ARHIVA

Pregled gospodarskog stanja za 2015. godinu 

Unato? razli?itostima koje ova podru?ja imaju i u svojim razvojnim potencijalima i gospodarskim vrijednostima, dijele odre?ene zajedni?ke strukturne probleme. Tako se na velikom dijelu podru?ja posebne dr?avne skrbi, osim tranzicijskih problema kroz koje je prošlo ukupno hrvatsko gospodarstvo, dogodio i potpuni višegodišnji prestanak gospodarskih aktivnosti u vrijeme Domovinskog rata i okupacije i potpuna devastacija gospodarskih vrijednosti. Niska razina gospodarskih aktivnosti, ograni?eni resursi, nepovoljna demografska i obrazovna struktura zajedni?ki su problem u pokretanju intenzivnijeg razvitka podru?ja posebne dr?avne skrbi.

Obilje?je podru?ja posebne dr?avne skrbi je zna?ajno razvojno zaostajanje za ostalim dijelovima RH te ta podru?ja o?ekuje razdoblje u kojem se inzistira na kvaliteti razvoja koji se usmjerava k iskorištavanju vrijednosti, posebno prirodnih i bazira se na koordinaciji gradova i op?ina s poduzetnicima i stanovništvom. Ukupni razvoj PPDS-a mora se sagledavati u sklopu strategije razvoja RH.

Usporedbu gospodarske strukture u segmentu poslovanja poduzetnika, odnosno trgova?kih društava i obrtnika, obveznika poreza na dobit, donosimo stavljaju?i u odnos prosje?ne veli?ine pokazatelja na dvije razine: svi poduzetnici registrirani u RH odnosno na PPDS-u. U skladu s tim, pokazatelji obra?eni u nastavku poput broja zaposlenih, podjele prema djelatnostima i rezultata poslovanja, ne odnose se na sve poduzetnike koje obavljaju djelatnost na PPDS-u, ve? na one ?ije sjedište je na PPDS-u, neovisno o mjestu/mjestima u kojima obavljaju djelatnost.

Kako je vidljivo iz tablice 1., od 107.390 poduzetnika* koji su poslovali u 2015. godini na razini RH, 5.119 odnosno tek 4,8% registrirano je na PPDS-u. Broj zaposlenih u tim tvrtkama u 2015. godini iznosio je 36.864 što ?ini tek 4,3% od ukupno 848.644 zaposlenih poduzetnika u RH. Zastupljenost PPDS-a u broju poduzetnika obveznika poreza na dobit i njihovih zaposlenika u 2015. godini još uvijek je neproporcionalno niska, u odnosu na prostor i broj stanovnika PPDS-a u RH. (PPDS prema podacima Popisa 2011, uklju?uju?i izdvojena naselja, ukupno ima 625.233 stanovnika, odnosno na njima ?ivi 14,6% ukupnog stanovništva RH). Znakovito je da je broj poduzetnika u RH 2015. godini narastao u odnosu na 2014. godinu za 7.333 tvrtku ili 7,3 %, dok je broj zaposlenih u tim tvrtkama narastao za 30.129 ili 3,7%. Na podru?ju PPDS-a taj porast iznosi 7,6% odnosno 363 poduzetnika, dok je broj zaposlenih narastao za 2.139 ili za 6,2% u odnosu na 2014. godinu što je znatno ve?i porast broja zaposlenih u odnosu na cijelu RH.

Tablica 1: Broj poduzetnika i broj zaposlenih u 2014. i 2015. g. na PPDS-u i u RH

TABLICA_1.PNG
Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

Odnosi se na poduzetnike obveznike poreza na dobit (tvrtke i obrtnici obveznici poreza na dobit), prema obra?enim godišnjim financijskim izvještajima (GFI-POD) za 2015. god, koje prikuplja FINA.

Kako je ve? ranije u tekstu re?eno, od 5.119 poduzetnika registriranih na PPDS-u 5.053 je malih, 56 srednja i samo 10 velikih poduzetnika.
Na slijede?em prikazu je vidljivo kako je udio broja zaposlenih kod malih poduzetnika ?ak 68,6% u odnosu na RH s 50,3% zaposlenih. Kod „srednjih“ udio broja zaposlenih je pribli?no isti i na PPDS-u i na razini RH, ali kod velikih poduzetnika udio broja zaposlenih u RH je 31,9%, a na PPDS-u samo 14,3%.

Grafikon 1.
Grafikon 1..PNG

Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

Ovako veliki nerazmjer u broju poduzetnika na dvije promatrane razine prate i odre?eni pomaci u strukturi gospodarskih djelatnosti. Gospodarstvo podru?ja posebne dr?avne skrbi temelji se na djelatnostima trgovine, prera?iva?koj industriji te gra?evinarstvu. Ove tri djelatnosti uzimaju gotovo polovicu svih djelatnosti zastupljenih na ovom podru?ju. Tako?er, 56,1% svih zaposlenih kod poduzetnika na PPDS-u su zaposleni u ovim trima djelatnostima. Na grafi?kom prikazu vidljiva je razlika u zastupljenosti poduzetnika po djelatnostima na razini RH i PPDS-a.
Najzastupljenija djelatnost na PPDS-u, gledano po broju poduzetnika jest trgovina, gdje je registrirano 20,0%, odnosno 24,8% na razini RH. Istovremeno udio zaposlenih u ovoj djelatnosti na razini RH bio je 21,9%, a na PPDS-u tek 12,3%, što ovu djelatnost ?ini tre?om po broju zaposlenih radnika na ovom podru?ju, jer se prete?no radi o malim tvrtkama. Prera?iva?ka industrija je djelatnost koja je na PPDS-u je na drugom mjestu po broju tvrtki sa 16,4%, ali sa najve?im udjelom zaposlenih od 33,5%, ?ime je po zna?aju daleko iznad svih drugih djelatnosti. Na razini RH ova djelatnost je na ?etvrtom mjestu sa 11,3% registriranih poduzetnika, iza trgovine, stru?nih, znanstvenih i tehni?kih djelatnosti, te gra?evinarstva, ali sa 26,4% zaposlenih, što je tako?er ?ini glavnom djelatnoš?u u broju zaposlenih kod poduzetnika obveznika poreza na dobit. Udio poduzetnika u djelatnosti gra?evinarstva s 13,3% tako?er je ve?i na PPDS-u u odnosu na RH koja ima 11,5% poduzetnika u toj djelatnosti i udjelom broja zaposlenih od 12,3%, u odnosu na RH s 8,6% zaposlenih u gra?evinarstvu. Najve?u razliku PPDS-a u odnosu na RH ?ini zna?aj poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Dok je na nacionalnoj razini ova djelatnost zastupljena sa svega 2,0% poduzetnika i 2,9% zaposlenih, na PPDS-u je to vrlo zna?ajna djelatnost sa 8,6% poduzetnika te 13,2% zaposlenih i zauzima visoko drugo mjesto po zaposlenosti na podru?ju posebne dr?avne skrbi.

Grafikon 2.
 Grafikon 2..PNG

Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

U tablici 2. donosimo pregled broja tvrtki i zaposlenih u tim tvrtkama na podru?ju posebne dr?avne skrbi u 2015. godini prema glavnim djelatnostima u kojima su registrirani (NKD2007).

Tablica 2: Broj tvrtki i broj zaposlenih na PPDS-u 2015.g.

 Tablica_2.PNG
Izvor: FINA, obrada HGK za PPDS Knin

Nadalje, u odnosu na ukupne prihode hrvatskih poduzetnika odnos je još nepovoljniji, tako da svi poduzetnici na PPDS-u (odnosno to je tek 4,8% poduzetnika u RH) ostvaruje 3,7% ukupnih prihoda u RH. Promatramo li isklju?ivo prihode ostvarene prodajom robe, proizvoda i usluga u inozemstvu, omjer je viši u odnosu na kategoriju ukupnih prihoda i iznosi 4,4%. Pri tom prihodi od prodaje u inozemstvu ?ine pribli?no 18,2% ukupnih prihoda poduzetnika u RH, a na PPDS-u je omjer povoljniji i iznosi 21,4%.
Uvoz poduzetnika na podru?ju PPDS-a u 2015. godini iznosio je 2.173.190.038 kn, a u RH je uvoz bio 103.881.804.515 kn. OD ukupnog uvoza poduzetnika na PPDS-u prera?iva?ka industrija je na prvom mjestu s visokih 62,6%, dok su na razini RH u toj djelatnosti poduzetnici sudjelovali s 42,5% uvoza. Djelatnost trgovine je na drugom mjestu s 19,2% u odnosu na RH s udjelom od 41,3%. U djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je isto veliki nerazmjer: na PPDS-u udio uvoza iznosi 12,0% a u RH tek 1,4% od ukupnog uvoza poduzetnika.
Dok za RH pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom poduzetnika obveznika poreza na dobit iznosi 109,6%, što zna?i da je ostvarena puna pokrivenost uvoza izvozom, na PPDS-u taj pokazatelj od ?ak 228,6% govori o dvostruko ve?oj vrijednosti izvoza u odnosu na uvoz. 

Tablica 3: Poslovanje poduzetnika na PPDS-u i u RH za 2015.g.

 Tablica_3.PNG
Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

Struktura gospodarstva izra?ena udjelom pojedinih djelatnosti u ukupnim prihodima prati strukturu gospodarstva gledanu kroz broj zaposlenih u pojedinim djelatnostima, premda je taj razmjer prisutan samo na podru?ju PPDS-a.
Iako je najve?i broj zaposlenih u prera?iva?koj industriji, na razini RH daleko najviše prihoda ostvaruje trgovina, 34,5%, a na PPDS-u su ipak najviši prihodi u prera?iva?koj industriji 28,8%. Najve?a razlika u strukturi djelatnosti na dvije promatrane razine postoji zbog udjela poljoprivrede, a udio u ukupnim prihodima ove djelatnosti je još ve?i u odnosu na broj poduzetnika i broja zaposlenih. Na PPDS-u na prihode ostvarene u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva otpada visokih 17,2% ukupnih prihoda dok je na razini RH udio prihoda u ovoj djelatnosti samo 2,7% (grafikon 3.).

Grafikon 3.
Grafikon 4..PNG

Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

Na grafikonu 4. mo?emo vidjeti strukturu ukupnih prihoda na PPDS-u i u RH prema veli?ini poduzetnika. Velike razlike mo?emo vidjeti kod malih poduzetnika gdje na PPDS-u ti poduzetnici uzimaju 43,7% svih prihoda, a u RH udio prihoda kod malih poduzetnika je dosta manji i iznosi 34,4%. Me?utim, obrnuto je kod velikih poduzetnika, na PPDS-u na njih otpada 36,5% svih prihoda, dok je na razini RH taj udio ?ak 46,8%.

 Grafikon 4.
 graf_4.PNG

Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin


Ako promatramo produktivnost odnosno ukupan prihod po zaposlenom (grafikon 5.) vidimo da je na PPDS-u iznosio pribli?no 630 tisu?a kuna, dok je u RH bio 738 tisu?a kuna u 2015. godini što pokazuje dodatno zaostajanje PPDS-a za nacionalnom razinom.

 Grafikon 5.
Grafikon 6..PNG

Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

Veliki nerazmjer vidi se i kod investicija u novu dugotrajnu imovinu.
Vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu poduzetnika na podru?ju PPDS-a, u 2015. godini iznosila je 2.016.356.082 kn, a u RH su investicije iznosile 37.706.415.219 kn.
Najviše investicija u novu dugotrajnu imovinu poduzetnici u RH su ostvarili u prera?iva?koj industriji 21,6%, dok su na PPDS-u u toj djelatnosti poduzetnici sudjelovali s 19,3%. Na PPDS-je na drugom mjestu djelatnost opskrbe elektri?nom energijom, plinom, parom i klimatizacija s visokih 18,8% u odnosu na RH s 9,7%. U djelatnosti prijevoza i skladištenja je isto veliki nerazmjer: dok je na razini RH 13,2 % od ukupnih investicija u novu dugotrajnu imovinu bilo u ovoj djelatnosti, na PPDS-u je taj udio iznosio visokih 18,9% od ukupnih investicija poduzetnika na PPDS-u. Tako?er, u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na PPDS-u udio investicija iznosi 13,4% a u RH tek 3,0% od ukupnih investicija u novu dugotrajnu imovinu. Me?utim, obrnuta situacija je kod djelatnosti trgovine gdje su investicije bile samo 3,2% na PPDS-u, a na razini RH ?ak 12,5%.
Ako usporedimo ulaganju u novu dugotrajnu imovinu malih, srednjih i velikih poduzetnika na PPDS-u 46,7% otpada na male poduzetnike, 25,5% na srednje te 27,8% na velike, a na razini RH najviše investicija otpada na velike poduzetnike i to ?ak 53,5%, na male 29,9% te na srednje 16,5% od svih investicija u novu dugotrajnu imovinu.

Grafikon 6.
Grafikon 7..PNG

Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

Iz grafikona 7. se slikovito vidi da su na PPDS-u investicije porasle za ?ak 38,0 % u odnosu na prethodnu 2014. godinu, dok se na razini RH dogodio rast investicija od 9,2% u odnosu na godinu prije. Kod zaposlenosti je na PPDS-u rast iznosio 6,2%, a na razini RH zaposlenost je porasla za 3,7% u odnosu na 2014.godinu.

Grafikon 7.
Grafikon 8..PNG

Izvor: FINA, obrada Ured HGK za PPDS Knin

免费可以看黄的视频-黄片视频-A片视频网站