Vrijeme odr?avanja: 21.03.2019.

Objavljeno: 21. 03. 2019. , A?urirano: 21. 03. 2019.

„Mirenje je dobar lakmus papir za prikaz koliko je naše društvo spremno za promjene. U Hrvatskoj smo postavili relativno dobre pravne i normativne temelje po tom pitanju. Me?utim, ono što nemamo je svijest gra?ana o prednostima tog na?ina rješavanja sporova. Ostaje nam da upoznamo javnost o tome što mirenje zapravo jest, ali pritom ne smijemo zastraniti u reklamerski pristup jer to mo?e dati pogrešan dojam da je medijacija ?arobni štapi?, a to nije tako“, istaknula je predsjednica Centra za mirenje pri HGK Jasna Omejec na otvaranju 7. Okruglog stola o mirenju.

Anda Kostijal iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta je predstavila rezultate primjene Zakona o alternativnom rješavanju potroša?kih sporova kojim su osigurani i uvjeti za provedbu Uredbe o online rješavanju potroša?kih sporova. „Broj prijavljenih sporova do srpnja 2018. bio je 368, a ADR (Alternative Dispute Resolution) tijela su prihvatila 297. Podaci o europskoj ODR (Online Dispute Resolution) platformi ka?u da je kod nas podneseno 698 slu?ajeva, ta razlika se mo?e objasniti manjkavoš?u sustava i rješavanju sporova prije samog po?etka mirenja. Za usporedbu, u Njema?koj i UK-u je podneseno po oko 50.000 slu?ajeva, a mnogo prijava ide u UK jer je tamo sjedište velikih online trgova?kih kompanija, što bi moglo predstavljati problem potroša?ima nakon Brexita. Ono što mo?emo zaklju?iti jest da na?alost taj sustav za alternativno rješavanje sporova još nije za?ivio u opsegu u kojem ga je zamislila EK, ali nadamo se da ho?e. Ljudi trebaju postati svjesniji prednosti ADR-a, a tu je velika uloga nas kao institucija“, izjavila je Kostijal, dodavši kako je najviše pritu?bi na ODR platformi vezano uz zra?ni prijevoz, zatim za odjevne predmete, slijede IT proizvodi, namještaj, oprema za slobodno vrijeme te hotelski smještaj.

Anda Kostijal.jpgAnda Kostijal iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta; Izvor: HGK

Tajnica Suda ?asti pri HGK Zdravka Kezele Kokori?, objasnila je kako ta institucija djeluje kao prvostupanjski i drugostupanjski sud. „Najve?i broj prijava dolazi elektroni?kim putem, a najviše prijava se odnosi na potroša?ku robu, op?e potroša?ke usluge i financijske usluge. Od 167 prijava u 2017. godini 70 ih je odba?eno ili povu?eno, a u 97 predmeta je proveden postupak. Od toga je u 45 slu?ajeva rješenje doneseno mirnim putem dok je sud donio presudu u njih 52“, elaborirala je Kezele Kokori?.

Zdravka Kezele Kokori?.jpgZdravka Kezele Kokori?, tajnica Suda ?asti pri HGK ; Izvor: HGK

Nives Grguri?, tajnica Centra za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje govorila je o alternativnom rješavanju sporova u osiguranju. „Ljudi op?enito ne znaju za mirenje, ali kad ih se upozna s tom mogu?noš?u rado je prihvate. Oko 75 posto naših postupaka se okon?a mirenjem, a samo ?etvrtina postupaka se ne uspije riješiti tim putem. U svim segmentima našeg poslovanja nastojimo raditi na promid?bi medijacije, bitno nam je da ja?amo povjerenje potroša?a u tr?ište osiguranja i radimo na njihovom financijskom obrazovanju“, rekla je Grguri?, dodavši kako u sklopu Ureda djeluje i pravobraniteljstvo kao neovisno tijelo.

Nives Grguri?.jpgNives Grguri?, tajnica Centra za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje; Izvor: HGK

Vanja Bili?, izmiritelj u Hrvatskoj udruzi za mirenje je usporedio tr?išnu s nogometnom utakmicom kazavši kako su temeljne sli?nosti igra?i, vrijeme trajanja i pravila. „Mi se trudimo definirati pravna pravila na tr?ištu i to daje rezultate. Pitamo se kako to da je više miritelja nego ljudi koji koriste mirenje, ali nadamo se da ?e se ubudu?e to promijeniti. Dobili smo dva zakona koji definiraju obvezno mirenje, ali imamo još puno nedoumica“, izjavio je Bili?, dodavši da smo u Hrvatskoj ?rtve zablude da se sve rješava zakonom, što nije to?no jer se sporovi mogu rješavati i alternativnim na?inima. da to postane ?eš?a praksa treba nam reorganizacija sudova i obrazovanje svih dionika.

Vanja Bili?.jpgVanja Bili?, izmiritelj u Hrvatskoj udruzi za mirenje ; Izvor: HGK

Na drugom dijelu Okruglog stola raspravljalo se o mirenju u Hrvatskoj. Zlata Hrvoj-Šipek, prva zamjenica Glavnog dr?avnog odvjetnika je naglasila da Hrvatska ima izrazito kompliciran sustav upravljanja i stoga smatra da mirenje za dr?avu nije najbolji okvir, ali je koristan. „U zadnjih šest godina u?eš?e parnica s RH kao strankom je u prosjeku 3,8 posto. U prosjeku se petina svih tih zahtjeva rješavala nagodbom, a vrijednost svih sklopljenih nagodbi u tom razdoblju je 777 milijuna kuna. Zato takav institut treba ostati i dalje, no nedostaje nam ujedna?ena sudska praksa“, poru?ila je Hrvoj-Špek.

Zlata Hrvoj-Šipek.jpgZlata Hrvoj-Šipek, prva zamjenica Glavnog dr?avnog odvjetnika; Izvor: HGK

Voditeljica Pravne slu?be u gra?evinskoj tvrtki Radnik Monika Pen?ak Ru?i? je prikazala prednosti mirenja u praksi. „Naša tvrtka je gubila jako puno novaca, vremena i energija na sporove u kojima nismo znamo ho?emo li se naplatiti. Zato smo se odlu?ili za mirenje tako da smo u sve ugovore od 2004. uveli tu klauzulu. Time smo do sada sprije?ili oko 50 sporova, a najva?nije od svega je da smo tako sa?uvali i poslovne odnose s našim partnerima“, poru?ila je Pen?ak Ru?i?, dodavši kako su brzina, fleksibilnost, dostupnost, neformalnost, efikasnost i niski troškovi velike prednosti mirenja.

Monika Pen?ak Ru?i?.jpgVoditeljica Pravne slu?be u gra?evinskoj tvrtki Radnik Monika Pen?ak Ru?i?; Izvor: HGK
免费可以看黄的视频-黄片视频-A片视频网站