Vrijeme odr?avanja: 14.11.2019.

Objavljeno: 14. 11. 2019. , A?urirano: 15. 11. 2019.

Sveu?ilište u Zagrebu predstavilo je ?lanicama Hrvatske gospodarske komore svoj prijedlog nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Reakcija je to na raniju verziju nacrta Zakona koje je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a koje Sveu?ilište smatra neadekvatnim. Stoga su pripremili izmjene kojima ?ele oja?ati autonomiju Sveu?ilišta i reformirati sustav prema vlastitoj viziji.

Predsjednik HGK Luka Burilovi? je pozvao na kompromis izme?u resornog ministarstva i sveu?ilišnih prijedloga. „Sveu?ilište ima tradiciju i iskustvo i vaše mišljenje se ne smije zanemariti. Moramo ?uvati institucije i njihovu autonomiju jer na njima po?iva dr?ava“, istaknuo je Burilovi?, dodavši kako je uvjeren da ?e se prijedlozi Sveu?ilišta na kraju i uva?iti kod donošenja kona?nog Zakona.

Luka Burilovi?.jpgLuka Burilovi?; Izvor: HGK

 

Rektor Sveu?ilišta u Zagrebu Damir Boras je kazao da su vlastiti prijedlog Zakona napravili jer su uo?ili da ono što nudi ministarstvo ne uzima u obzir probleme sveu?ilišta. „Ministarstvo se ponaša kao da je taj zakon ve? na snazi i da su sva sveu?ilišta potpisala programske ugovore, a nisu. Nemaju povjerenje u Sveu?ilište i od nas tra?e nezakonite stvari. Mi zato inzistiramo na autonomiji sveu?ilišta jer nismo toliko zrela dr?ava da bi nama ministarstvo moglo upravljati. Naš nacrt popravlja loše prakse, a na njemu su radili vrhunski profesori i akademici“, kazao je Boras, dodavši da kroz njega brinu i o manjim sveu?ilištima i tako ?uvaju i njihovu autonomiju.

Damir Boras.jpgDamir Boras; Izvor: HGK

 

Osvrnuo se i na tr?ište rada rekavši da primarna zada?a Sveu?ilišta nije zadovoljavati potrebe pojedine industrije, ve? osigurati da naši mladi dobiju vrhunsko obrazovanje. „Tr?ište rada je europsko tr?ište, mi mo?emo razmišljati fali li nekoj industriji kadrova, ali oni odlaze van, prakti?ki ih poklanjamo strancima“, pojasnio je Boras, uz napomenu da predla?u da dr?ava plati infrastrukturu za onoliko studenata koliko ?eli da Sveu?ilište stvori. „U troškovima laboratorija postoje odre?ene razlike i to treba uzeti u obzir, ali van toga svaki student se treba platiti podjednako. Naš nacrt Zakona je podloga za to“, poru?io je rektor.

Detaljnije je sveu?ilišni prijedlog nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju prezentirao Ivo Dru?i? s Ekonomskoga fakulteta. Naglasio je kako su kroz njega pokušali odgovoriti na ?etiri glavna pitanja: Zašto se moramo mijenjati, zašto to ?elimo, zašto to mo?emo i ono najte?e, kako to u?initi?

„Moramo se mijenjati jer EU planira ubrzanu transformaciju obrazovno-istra?iva?kog sustava, a mi ne samo da zaostajemo, nego se kre?emo u suprotnom smjeru od Unije. Pri dnu smo EU po izvrsnosti, patentima i broju istra?iva?a. ?elimo se mijenjati jer ?elimo bolje raditi i zaraditi, a  to ?emo u?initi smanjenjem birokratizacije. Imamo umrtvljene potencijale teške 55 milijardi kuna koje mo?emo iskoristiti ako pove?amo ulaganja u istra?ivanja i razvoj. Mo?emo se mijenjati zato što i u ovim nepovoljnim uvjetima posti?emo nadprosje?ne rezultate. Efikasnost nam je iznad manjkavih financijskih ulaganja. Ukupna nam je proizvodnja mala, ali produktivnost nam je relativno visoka. A kako se mijenjati? Moramo trostruko povezati s gospodarstvom – kroz centre za mobilnost i studentsku praksu, kroz centre za cjelo?ivotno obrazovanje te kroz inovacije i transfer tehnologije“, elaborirao je Dru?i?.

Kakve konkretno promjene nacrt donosi objasnio je Frane Stani?i? s Pravnoga fakulteta Sveu?ilišta u Zagrebu. On je istaknuo da su napravili najbolje mogu?e u danim okolnostima jer su imali nepovoljne me?uinstitucionalne uvjete. „Najve?a konceptualna razlika je ugradnja Zakona o osiguraju kvalitete u ZZDVO. To smatramo temeljnim pitanjem. Definirali smo dva tipa sveu?ilišta – funkcionalna i institucionalna, a  definirali smo i razna tijela u sustavu. Klju? djelovanja Sveu?ilišta je autonomija i zato smo pokušali detaljnije propisati da  nitko ne smije na nju utjecati sve dok se poštuje zakon. Posebno smo istaknuli odgovornost akademske zajednice prema društvu i poja?anu obvezu poštivanja eti?kih postulata. Potaknuli smo troškovnu u?inkovitost kroz racionalizaciju poslovanja. ?eljeli smo o?uvati i oja?ati polo?aj Nacionalnog vije?a kao krovnog tijela pa smo mu proširili ovlasti i u formiranju dr?avnog prora?una koji se odnosi na znanost. Tako?er smo proširili i ovlasti rektorskog zbora“, naglasio je Strani?i?, dodavši kako bi uvjeti izbora u znanstvena znanja u na?elu ostali isti, ali bi i tu oja?ala uloga Nacionalnog vije?a.

Ciljali su i na uvo?enje reda u znanstvene djelatnosti gdje bi uveli Vije?e znanstvenih instituta koje bi bilo pandan rektorskom zboru za znanstvene institute. Što se financiranja ti?e, zala?u se za to da dr?ava raspore?uje samo sredstva koja im direktno daje, a da ne zadire u ona koja sveu?ilišta ostvare sama na tr?ištu. „Sveu?ilište tako?er mora biti klju?no u raspodjeli bud?eta“, rekao je Stani?i?.

Još jedan profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, ?eljko Poto?njak, je izjavio da Sveu?ilište podr?ava promjene sustava jer imaju sve manje studenata i onih koji zapravo ne ?ele studirati, ve? samo koriste studentska prava. „Slušamo prijedloge politi?ara o reorganizaciji, ali oni se trebaju što manje petljati u naš rad jer misle da ništa ne mo?e biti gore od ovog što imamo danas. Mi tu tezu ne mo?emo prihvatiti“, apostrofirao je Poto?njak, naglasivši da je dobro je što su po?eli promjenjivati europske standarde reakreditacije. „Ne treba dr?ati sustav u kojem mentori i doktorandi izmišljaju teme radove, ve? trebamo osluškivati gospodarstvo i raditi na onome što je njima potrebno“, zaklju?io je. 

Tekst nacrta prijedloga Zakona mo?ete prona?i u prate?im dokumentima na istoj ovoj stranici.

免费可以看黄的视频-黄片视频-A片视频网站