Objavljeno: 17. 05. 2018. , A?urirano: 18. 05. 2018.

"Ovo je projekt usmjeren prema potroša?ima, ali se isto tako radi na stvaranju dodane vrijednosti proizvoda hrvatskog ribarstva. Komunikacija s potroša?ima nam je iznimno va?na jer ?elimo mijenjati trendove u potrošnji ribe na doma?em tr?ištu", istaknula je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Bo?ica Markovi? na predstavljanju projekta Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi i aktualnih trendova u ribarstvu.

"Trendovi u sektoru su pozitivni, prošle godine je ostvaren izvozni suficit od 46 milijuna eura, a ukupan izvoz je iznosio više od 184 milijuna eura", naglasila je Markovi?.

"Ciljevi projekta su pomo? u plasmanu proizvoda hrvatskog ribarstva u inozemstvu, pove?anje potrošnje ribe na doma?em tr?ištu te ja?anje imid?a i stvaranje brenda koji ?e pridonijeti ve?em vrednovanju proizvoda ribarstva op?enito", pojasnio je tajnik Udru?enja ribarstva HGK Zoran Radan.

Markovic&Radan 800x533.JPG

Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Bo?ica Markovi? i tajnik Udru?enja ribarstva HGK Zoran Radan; Izvor: HGK.

Do sada se za aktivnosti projekta povuklo oko šest milijuna iz EU fondova, a za nastavak kampanje o?ekuje se još desetak. Sredstva se troše na nastup doma?ih tvrtki u inozemstvu, a plasman proizvoda u izvoz se promovira i putem web-portala na kojem je dostupan i registar izvoznika.

"Na imid?u radimo dodjelom znaka Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi koji kupcima jam?i da se radi o proizvodu vrhunske kvalitete i hrvatskog porijekla. Nastojat ?emo da taj znak postane prepoznatljiv u široj javnosti i da kod ljudi izaziva pozitivne reakcije. ?elimo poru?iti da riba Hrvatske dolazi iz odr?ivog ribarstva jer se mnogo ula?e u zaštitu okoliša i po tome smo me?u vode?ima u Europi. Tako?er nam je ?elja da se riba promovira kao visokonutritivna namirnica koja je dobra za zdravlje", naglasio je Radan, a upravo o tom zdravstvenom aspektu je govorila nutricionistica Darija Vraneši? Bender.

"Riba je neizostavan dio mediteranske prehrane koja se smatra zlatnim standardom u nutricionizmu i zašti?ena je kao nematerijalna baština. Moramo poticati konzumaciju ribe zbog bolje zdravstvene slike cjelokupnog društva. Kod nas se riba u prosjeku jede jednom tjedno, što je nedovoljno i tu potrošnju treba barem udvostru?iti", poru?ila je Vraneši? Bender.

Pozitivne trendove u sektoru ribarstva konkretnije je predstavio predsjednik Grupacije akvakulture HGK Goran Markulin, kazavši da je ribarstvo u Hrvatskoj uglavnom izvozno orijentirana proizvodnja, a glavnina proizvoda ide na EU-tr?ište (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japan. Najzna?ajniji izvozni proizvodi su nam tuna, brancin, orada i šaran iz uzgoja, svje?a i smrznuta sitna plava riba iz ulova te proizvodi iz prerade (riblje konzerve i slani in?uni).

"Zaostajemo u konzumaciji ribe za EU, kod nas se troši oko 10 kilograma po glavi stanovnika, a u EU 20 kilograma što govori da ima potencijala za pove?anje potrošnje. Hrvatska riba je vani prepoznata kao kvalitetan proizvod i to nam omogu?ava da svake godine podi?emo proizvodnju. Po uzgoju tune smo na tre?em mjestu u EU, pri vrhu smo i u uzgoju orade i brancina. U tom smislu je poticanje konzumacije ribe dobro i za razvoj industrije i za zapošljavanje", izjavio je Markulin, dodavši da su standardi u proizvodnji vrlo visoki, a naši proizvo?a?i ih poštuju što kupcima garantira da im je dostupna najkvalitetnija riba.

Predsjednik Grupacije ribolova HGK Ivan Birki? kazao je kako bi bilo jako dobro da hrvatski gra?ani podignu potrošnju ribe na puno ve?i nivo od trenutnog. "Ulaskom u EU dobili smo regulativu koje nas je malo suspregnula u nastojanju da podignemo akvakulturu, ali kontinuirano se ula?u zna?ajna sredstva pa danas mo?emo ponuditi stvarno vrhunske proizvode u svim segmentima", naglasio je Birki?.

Predsjednica Sekcije za toplovodni uzgoj HGK Ksenija Vukman poru?ila je kako je ovaj projekt za proizvo?a?e vrlo va?an iz više aspekata. "Slatkovodni uzgoj je bio u teškoj situaciji, ali zadnjih godina se sve više investira u obnovu ribnjaka, a tu nam poma?u i sredstva iz EU fondova. Potrošnja slatkovodne ribe sudjeluje sa tek jedan do dva kilograma u onom prosjeku od 10 kilograma po glavi stanovnika i nadam se da ?e ta brojka rasti", izjavila je Vukman.

Pomo?nik ministra poljoprivrede Ante Mišura ?estitao je Komori na ponovnom pokretanju projekta u kojem je ministarstvo partner. "Potrošnja se ne mo?e pove?ati samo pri?om, treba sustavno raditi na tome. Trenutno smo na ugovorenom iznosu od milijardu kuna iz EU fondova, o?ekujemo da se to popne na milijardu i pol, a ispla?eno je oko 300 milijuna kuna. Moramo educirati gra?ane, naro?ito mlade, da mijenjaju prehrambene navike i konzumiraju više ribe", zaklju?io je Mišura.

免费可以看黄的视频-黄片视频-A片视频网站