Vrijeme odr?avanja: 30.10.2019.

Obilje?en Svjetski dan štednje

Objavljeno: 30. 10. 2019. , A?urirano: 02. 12. 2019.

"Depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini ku?anstava, s 50,7 posto. No, posljednjih godina vidljivo pada njihov udio, primarno zbog br?eg rasta vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove. Preferencije u štednji stanovništva po?ele su se mijenjati i od oro?enih depozita prema najlikvidnijim oblicima štednje, depozitima po vi?enju i transakcijskim ra?unima. Vrijednost oro?enih depozita pada od 2015.", rekao je direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savi? na okruglom stolu odr?anome danas u HGK povodom Svjetskog dana štednje. Svjetski dan štednje obilje?ava se 31. listopada u sje?anje na Prvi me?unarodni kongres štednih institucija odr?an 1924. u Milanu. Tada su se predstavnici svjetskih štednih institucija sastali kako bi pronašli izlaz iz krize koju je prouzro?io Prvi svjetski rat te se usuglasili da je štednja prijeko potrebna za razvoj ?ovje?anstva.

Panelisti 860x573.jpg

Panelisti Vedran Šoši?, Danijel Mileti?, Dajana Barbi?, Andrej Kopilaš i Ivan Ostoji?; Izvor: HGK.


"Osnovni razlog promjene preferencija stanovništva povijesno su niske pasivne kamatne stope, koje su postale destimulativne, osobito kod oro?ene štednje," naglasio je Savi?, pojasnivši da kamate na deponirana sredstva na transakcijskim ra?unima nisu porezna osnovica poreza na kapitalnu dobit, koji je uveden 2016., dok kamate na štedne i oro?ene depozite jesu.

Iako oro?eni depoziti i dalje imaju najve?i pojedina?ni udio u ukupnim depozitima stanovništva (48,4 posto), on je ove godine prvi put pao ispod polovine ukupne vrijednosti depozita. Unutar oro?enih depozita, prevladavaju devizni, no i njihov udio pada od 2011. godine.

U regionalnoj, odnosno ?upanijskoj raspodjeli depozita ku?anstava u kreditnim institucijama uo?ljivo je da uz Grad Zagreb postoji koncentracija depozita u primorskim ?upanijama. Me?u prvih deset ?upanija s najve?im vrijednostima depozita nalaze se sve primorske ?upanije s iznimkom Li?ko-senjske. Tako su stanovnici sedam primorskih ?upanija 30. lipnja 2019. godine imali kod kreditnih institucija deponirano 82,9 milijardi kuna, odnosno 41,7 posto vrijednosti depozita svih hrvatskih ku?anstava.

"Financijska imovina gra?ana nastavlja stabilno rasti, unato? vrlo niskim prinosima, odnosno kamatnim stopama koje su u realnom iskazu ?ak ušle u negativnu zonu. Pri tome je vidljivo ja?anje uloge mirovinske štednje, koja se akumulira temeljem obvezuju?ih propisa, kao i rast zna?aja depozita na teku?im i štednim ra?unima. No, iz kretanja na tr?ištu nekretnina je vidljivo kako gra?ani poja?ano tra?e alternative ulaganju u financijsku imovinu, što ja?a tradicionalnu orijentaciju na štednju u nekretninama", rekao je glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šoši?.

publika (1) 860x484.jpg

Publika u vije?nici HGK; Izvor: HGK.


Predsjednik Uprave Slatinske banke Andrej Kopilaš rekao je da se zbog nesigurnosti izazvane globalnom financijskom krizom te zbog uvo?enja poreza na kamatu na štednju i zbog smanjivanja kamatnih stopa bilje?i promjena u vrsti, ro?nosti i valuti depozita. "U valutnoj strukturi i dalje prevladava devizna štednja u odnosu na kunsku štednju, a rast depozita po vi?enju je posljedica visoke likvidnosti u financijskom sustavu. Uz tendenciju pada kamatnih stopa sve je više izra?ena ?elja gra?ana za sigurno i cjenovno prihvatljivo ulaganje sredstava bilo u investicije ili ulaganjem u banke, kao oblik sigurnog ?uvanja nov?anih sredstava", rekao je Kopilaš.

?lan Uprave Wüstenrot stambena štedionica Ivan Ostoji? rekao je da je stambena štednja i dalje drugi najpopularniji financijski proizvod gra?ana iza klasi?nih bankovnih depozita. "Trenutno oko 500.000 gra?ana štedi u stambenim štedionicama. Proizvod stambene štednje je u uskoj vezi s omiljenim ulaga?kim oblikom u Hrvatskoj – nekretninama. Procjenjujemo da preko 70 posto svih depozita koji gra?ani štede u stambenim štedionicama u nekom trenutku završava ili u kupnji stambenog prostora ili u unaprje?enju postoje?eg stambenog standarda", rekao je Ostoji?.

"U vrijeme niskih kamatnih stopa na depozite, financijske institucije poma?u klijentima u pronalasku dodatnih oblika štednje i to naj?eš?e štednje kroz tr?ište kapitala. U skladu s tim, u Zagreba?koj smo banci razvili uslugu investicijskog savjetovanja Zaba Smart Invest, koja nudi besplatan personalizirani investicijski savjet zasnovan na ciljevima, odnosno potrebama, duljini ulaganja i sklonosti preuzimanju rizika. Na taj na?in aktivno pru?amo podršku u upravljanju osobnim financijama", rekao je savjetnik ?lana Uprave Zagreba?ke banke Danijel Mileti?.

Docentica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Dajana Barbi? rekla je da trenuta?na situacija u hrvatskom društvu upu?uje na još uvijek relativno nizak standard hrvatskih gra?ana, koji je u velikoj mjeri posljedica niske razine financijske pismenosti, neadekvatnih financijskih navika te slabog shva?anja rizika kojima su gra?ani izlo?eni. "Studenti su u tom kontekstu prepoznati kao posebno ranjiva skupina. Prema posljednjem istra?ivanju financijske pismenosti mladih, više od 70 posto studenata rijetko se ili gotovo nikada ne informira o financijama, razina njihovog financijskog znanja relativno je niska, a njih samo 41 posto dio dohotka izdvaja za neki oblik štednje", napominje Barbi?.

Pomo?nica direktora Sektora za financijske institucije i ekonomske analize Vanja Dominovi? rekla je da je prosje?na financijska pismenost hrvatskih gra?ana na 11,7 od 21 mogu?eg boda, a kod mla?ih od 19 godina još je i ni?a (9,3). "U usporedbi s 31 zemljom, ispod Hrvatske su samo Poljska i Bjelorusija. To nam je dodatni poticaj za nastavak aktivnosti HGK na podizanju financijskih znanja naših gra?ana, posebice mladih", rekla je Dominovi?.

Odr?anu prezentaciju o depozitima ku?anstava mo?ete prona?i u prate?im dokuemntima na ovoj stranici. 

免费可以看黄的视频-黄片视频-A片视频网站