Objavljeno: 12. 11. 2019. , A?urirano: 12. 11. 2019.

„HGK podupire uvo?enje eura jer smo svjesni da pozitivne strane zna?ajno nadmašuju one mogu?e negativne. Ali s preduvjetom da se cijeli posao odradi kvalitetno, detaljno i s velikom razinom ozbiljnosti i pozornosti. O pripremi, razvoju naših kapaciteta i uklju?ivanju svih naših resursa u ovom podru?ju ovisi i uspjeh uvo?enja eura i postizanje maksimalnih pozitivnih u?inaka. Jer nemojmo se zavaravati, ?in uvo?enja eura tek je prvi korak, a uspjeh ovisi i o svemu što dolazi nakon toga. Izazov dolazi poslije“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilovi? na današnjem otvaranju konferencije Dan hrvatskih financijskih institucija – Utjecaj uvo?enja eura na kreta­nja u gospodarstvu u organizaciji HGK.

Burilovi? je naglasio da skepti?nost po pitanju eura uglavnom dolazi iz neinformiranosti. „Prema našem iskustvu, gospodarstvenici, a pogotovo izvoznici, dominantno podr?avaju uvo?enje eura. Ne smijemo zaboraviti da se oko dvije tre?ine naše robne razmjene odvija s ?lanicama europodru?ja te da iz njih dolazi i velika ve?ina ukupnih inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku. Ve?inu kriterija zadovoljavamo pa se nadam da ?e naše kune u zaslu?enu mirovinu ve? za nekoliko godina“, poru?io je.

Premijer Andrej Plenkovi? je izjavio da su prednosti uvo?enja eura brojne, od trajnog uklanjanja valutnog rizika preko smanjenja troškova zadu?ivanja do ja?anja me?unarodne razmjene. Najavio je da ve? idu?e godine ulazimo u Europski te?ajni mehanizam II (ERM II) te da bi nakon perioda od dvije i pol do tri godine trebali zadovoljiti sve uvjete za uvo?enje eura, što zna?i da bi u eurozonu ušli po?etkom 2023. ili 2024. godine.

„Hrvatska je od svih ?lanica Unije izvan eurozone najmanja, a najviše eurizirana. Zbog tog visokog stupnja eurizacije, pridru?ivanje europodru?ju je logi?an korak. Koristi od uvo?enja ?e biti zna?ajne i trajne“, rekao je Plenkovi?, dodavši da je euro druga najsna?nija globalna valuta koju koristi preko 340 milijuna ljudi.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Lajoš ?ager je izjavio da je ova konferencija jedna lijepa pri?a o Hrvatskoj u okviru EU te da euro tu ima vrlo va?nu ulogu.

?lan Upravnog vije?a HANFA-e Tomislav Ridzak je izjavio da ?e uvo?enje eura utjecati na sve sudionike financijskog tr?išta te da je stoga nu?na suradnja regulatora i dr?ava ?lanica kako bi se sprije?ila regulatorna arbitra?a. „Pad kamatnih stopa dovest ?e do potrage za prinosima i ni?im naknadama, a HANFA ?e gledati da su u tom procesu ljudi svjesni svih rizika. Pazit ?emo i na strukturu portfelja, odnosno voditi ra?una da proces donošenja odluka smanjuje rizike“, rekao je Ridzak.

Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek je govorila o bankovnoj uniji i izazovima s kojima ?e se susreti bankarski sektor u cjelini. „Ulaskom u ERM II HNB zapo?inje blisku suradnju s ESB-om. Od nas se o?ekuje da ispunimo odre?ena o?ekivanja i uva?imo novi institucionalni okvir Unije. Sudjelovat ?emo u Jedinstvenom nadzornom i sanacijskom mehanizmu“, pojasnila je Švaljek, uz napomenu da u našem bankarskom sustavu prevladavaju pozitivna kretanja i da je stabilan.

O provedbama mjera iz Akcijskog plana RH za pridru?ivanje ERM II i bankovnoj uniji govorili su ministar uprave Ivan Malenica, ministar dr?avne imovine Mario Bano?i?, dr?avna tajnica u ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš ?igman te ravnateljica Dr?avnog zavoda za statistiku Lidija Brkovi?.

Malenica je kazao da provode nekoliko va?nih projekata kojima se nastoji podi?i kvaliteta dr?avnih i lokalnih namještenika. „Prva mjera se odnosi na depolitizaciju dr?avne uprave smanjivanjem broja ljudi koji se imenuju na pozicije.“, izjavio je.

Bano?i? je rekao da u ministarstvu imovine provode objave natje?aja o prodaji udjela u najmanje 90 društava u dr?avnom vlasništvu, a koja nisu od posebnog interesa za RH. „Druga mjera se odnosi na donošenje Zakona o neprocijenjenom gra?evinskom zemljištu koji je uvjet prema Akcijskom planu. Novim Zakonom bi se riješio problem turisti?kih zemljišta koja nisu ušla u kapital tvrtki u procesu pretvorbe i privatizacije ?ime bi se otvorile mogu?nosti za budu?e investicije procijenjene na 3 do 5 milijardi eura“, objasnio je Bano?i?.

Elektroni?ko pokretanje poslovanja, provedba barem 100 mjera administrativnog rastere?enja, analiza parafiskalnih davanja i njihovo smanjenje te liberalizacija usluga u podru?ju graditeljstva, ljekarništva i fizioterapije mjere su koje ?e provoditi MINGO uz Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ure?enja i Ministarstvo zdravstva. „Time ?emo pomo?i našim poduzetnicima da budu konkurentniji na tr?ištu“, naglasila je Mikuš ?igman.

Brkovi? je predstavila ulogu DZS-a u ERM-u II. „Imamo ukupno ?etiri mjere usuglašene s Eurostatom i pred nama je velika odgovornost da ih pravovremeno provedemo. Koristili smo iskustva i dobre prakse drugih institucija i svoje obveze izvršavamo i prije roka“, pohvalila se Brkovi?.

Na panel raspravi u sklopu konferencije razgovaralo se o utjecaju uvo?enja eura na kretanja u gospodarstvu. Predsjednik Udru?enja banaka HGK i ?lan Uprave Addiko banke Ivan Jandri? je poru?io da je uvo?enje eura sna?an politi?ki, gospodarski, društveni, poslovni i monetarni signal koji ?e Hrvatskoj, nakon prete?no jednokratnih troškova, omogu?iti trajne koristi. „Prvenstveno u vidu uklanjanju valutnog rizika, padu premije rizika, smanjenju kamatnih stopa, poticaju me?unarodnih razmjena i ulaganja, te ni?im transakcijskim troškovima, a posljedi?no i u pove?anju konkurentnosti”, rekao je Jandri?.

„O?ekujemo smanjenje troškova za ulagatelje u investicijske fondove i druge financijske instrumentima te jednostavniji pristup za strane ulagatelje doma?em tr?ištu kapitala a time i pove?anje likvidnosti doma?ih izdanja što ?e ih u?initi dodatno atraktivnijim“, istaknuo je Hrvoje Krstulovi?, predsjednik Uprave ZB Investa.

„Kao predsjednik Uprave kompanije koja je stopostotni izvoznik, jasno je kako sam veliki zagovornik uvo?enja eura. Te?ajna politika koja se provodi nama izvoznicima ne ide u prilog i ona je je jedna od najve?ih prepreka u pove?anju profitabilnosti. U tim je okolnostima vrlo teško ostati konkurentan na zahtjevnom globalnom tr?ištu, posebice u industriji u kojoj mi radimo“, izjavio je Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika.

Miroslav Klepa?, ?lan Uprave Croatia osiguranja je naglasio da ?e, ukupno gledano, ulazak u Euro zonu imati pozitivne efekte. „S obzirom na to da ve?ina osiguratelja u Hrvatskoj ima dosta imovine u eurima, ta ?e se imovina gledati kao manje rizi?na, ni?i ?e biti kapitalni zahtjevi, jer ?e nestati valutni rizik u odnosu na euro, kao i neki drugi regulatorno formirani rizici. Uvo?enje eura imat ?e i negativnih efekata. Negativno ?e se odraziti na ekonomski kapital društava kroz obra?unavanje obveza, jer ?e se diskontirati s ni?im kamatnim stopama te ?e iskazane obveze biti u kona?nici ve?e“, pojasnio je Klepa?.

Viceguverner HNB-a Michael Faulend je kazao da ankete o uvo?enju eura pokazuju da su gra?ani slabo upoznati s prednostima koje euro donosi njima i hrvatskom gospodarstvu u cjelini. „Stoga je va?no ulagati dodatan napor s ciljem informiranja javnosti o euru, posebice o tome što on zna?i za Hrvatsku, kao i o samom procesu njegova uvo?enja. Vjerujem da ?e Hrvatska sve preduvjete za ulazak u Te?ajni mehanizam 2 ste?i do sredine 2020. Istovremeno s ulaskom u Te?ajni mehanizam 2 uspostavit ?e se i bliska suradnja izme?u HNB-a i Europske središnje banke, što podrazumijeva sudjelovanje u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu i sudjelovanje u Jedinstvenom sanacijskom mehanizmu“, zaklju?io je Faulend.

免费可以看黄的视频-黄片视频-A片视频网站