Vrijeme odr?avanja: 18.06.2019.

Odr?ana konferencija Mo?e li Hrvatska bez stranih radnika?

Objavljeno: 18. 06. 2019. , A?urirano: 18. 06. 2019.

„Zbog emigracije i starenja stanovništva u zadnjih desetak godina smo izgubili oko 500.000 radno sposobnih ljudi. Zato danas imamo kroni?an problem nedostatka radnika koji treba rješavati odmah i sada, jer ?e se pokazati kao klju?ni limitator našeg razvoja. Novi Zakon o strancima ?e ukinuti kvote i dozvoliti tvrtkama da zapošljavaju koliko god radnika trebaju. To je korak u pravom smjeru, ali taj korak se mora ubrzati i pretvoriti u sprint“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilovi? na konferenciji „Mo?e li Hrvatska bez stranih radnika?“

Luka Burilovi?.jpgLuka Burilovi?, predsjednik HGK; Izvor: HGK

 

Naglasio je da ne smijemo dozvoliti ko?enje rasta gospodarstva zbog birokratske tromosti jer i ovako kaskamo za konkurencijom. „Razina našeg BDP-a ?e tek ove godine dosegnuti pretkriznu 2008. godinu, dok su usporedive zemlje u odnosu na isto razdoblje otišle naprijed za gotovo 30 posto. No, najviše zabrinjava ?injenica da je broj zaposlenih danas, unato? solidnom rastu, još uvijek za 100.000 ljudi ni?i u odnosu na 2008. godinu, a to je najva?niji pokazatelj gospodarske uspješnosti zemlje i temelj za procjenjivanje odr?ivosti sustava socijalne sigurnosti, društvenog napretka i blagostanja ljudi“, poru?io je Burilovi?.

Davorko Vidovi?, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK, je kazao da nedostatak radnika ima nesagledive posljedice ne samo na gospodarstvo, ve? ?itavo društvo. „Ni sustav ni institucije nisu pripremljeni za rješavanje ovog problema. Treba nam strateški pristup uvozu radnika jer kvotni sustav više ne mo?e funkcionirati. Treba nam ukidanje svih ograni?enja i nadam se da ?e Vlada to prepoznati“, izjavio je Vidovi?.

Davorko Vidovi?.jpgDavorko Vidovi?, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK; Izvor: HGK

 

O trendovima i perspektivama doma?eg radnog kontingenta govorio je An?elko Akrap, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Upozorio je da nas do 2050. godine ?eka ozbiljan pad i starenje stanovništva. „Prema projekcijama, za tridesetak godina ?e nam broj radno sposobnih ljudi drasti?no pasti, s današnjih 2,8 na 1,8 milijuna. Analize su još 1970-ih pokazivale da ?emo se suo?iti s nedostatkom radnika, a danas je jasno da ?e demografske promjene imati restriktivan utjecaj na rast BDP-a. Treba nam decentralizacija i dugoro?na strategija razvoja zemlje ?iji ?e sastavni dio biti populacijska politika“, rekao je Akrap i poru?io da dr?ave koje nemaju dovoljnu stopu fertiliteta za prirodnu obnovu stanovništva nisu dobro organizirane.

An?elko Akrap.jpgAn?elko Akrap, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu; Izvor: HGK

 

?arko Kati?, dr?avni tajnik u Ministarstvo unutarnjih poslova, je najavio da ?e se model kvota zamijeniti beskvotnim sustavom jer je neprecizan. „Cilj nam je da poslodavac što prije dobije dozvolu za uvoz radnika. Ako poslodavac zadovolji sve uvjete regionalne ispostave HZZ-a ?e mu u roku od 5 dana izdavati pozitivno mišljenje za uvoz radnika. Donošenje novog Zakona o strancima ?e omogu?iti nove na?ina ulaska stranaca u Hrvatsku, ne samo radnika ve? i studenata, a to je dobro za našu demografsku sliku“, istaknuo je Kati?, dodavši da je MUP u samo u prvoj polovici ove godine izdao preko 40.000 radnih dozvola za dr?avljane 55 zemalja. Nakon javne rasprave koja po?inje u srpnju, novi Zakon bi u rujnu trebao do?i u Sabor.

?eljko Kati?.jpg?arko Kati?, dr?avni tajnik u Ministarstvo unutarnjih poslova; Izvor: HGK

 

Probleme integracije stranih radnika prezentirala je Marina Peri? Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti. „Mi smo društvo koje je u strahu od stranaca, nemamo nikakvu strategiju niti znamo kakve radnike i iz kojih zemalja ?elimo. Treba nam dvosmjerna integracijska politika koja je usmjerena na strance, ali i lokalno stanovništvo. Pozitivne primjere integracije na lokalnoj razini moramo primjenjivati i na dr?avnoj razini“, naglasila je Peri? Kaselj.

Marina Peri? Kaselj.jpgMarina Peri? Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti; Izvor: HGK

 

Pomo?nica ravnatelja HZZ-a Ru?a Hrga je kazala da se broj nezaposlenih od 2013. do danas drasti?no smanjio. „Broj nezaposlenih je pao za 217.000 odnosno 65 posto. U zadnjih pet godina je stvoreno 140.000 novih radnih mjesta pa je registrirana zaposlenost porasla za 10 posto, a u zapošljavanju prednja?i tercijarni sektor“, izjavila je Hrga.

Ru?a Hrga.jpgPomo?nica ravnatelja HZZ-a Ru?a Hrga ; Izvor: HGK

 

Na panelu pod nazivom „Strani radnici – stajalište gospodarstvenika“ je poru?eno da nam treba kra?a i jeftinija procedura uvoza stranih radnika.

„Jako je teško prona?i radnu snagu, ali mi se zasada snalazimo s onim što imamo i još uvijek se nismo okrenuli uvozu, iako nam nedostaje radnika svih profila. Problem kod uvoza radnika je procedura koju treba pro?i, koja košta, ali vas onda stavlja pred gotov ?in. Takvom radniku morate osigurati smještaj i uvjete, a nitko vam ne mo?e garantirati da ?e biti kvalitetan radnik i da ?ete ga zadr?ati“, pojasnio je Saša Breznik iz poljoprivrednog poduze?a Orahovica, dodavši da je ribnja?arstvo branša koja tra?i specifi?na znanja i gotovo je nemogu?e prona?i radnike s iskustvom, a studenti koje izlaze iz naših škola jako površno obra?uju tu temu, ako je se uop?e doti?u.

Marijan Batina iz tvrtke Boxmark je izlo?io njihova iskustva sa stranim radnicima. „Mi ve? pet godina zapošljavamo Ma?are, dnevne migrante koje vozimo autobusima na posao iz pograni?nih mjesta. Jako smo zadovoljni s njima, a kako su radnici iz EU-a ne spadaju u nikakve kvote. Treba nam jednostavnija i jeftinija procedura uvoza radnika jer sad bespotrebno gubimo vrijeme. Pro?e po mjesec dana od podnošenja zahtjeva do izdavanja dozvola, a prošle godine smo zbog toga izgubili nekoliko potencijalnih radnika iz Ukrajine koji nisu htjeli ?ekati našu birokraciju, ve? su otišli raditi u Poljsku“, kazao je Batina, dodavši kako svim radnicima nude iste uvjete da se izbjegnu trzavice na radnom mjestu. Po preporuci stranaca koje su ve? zaposlili ove ?e godine dovesti desetak Pakistanaca na probu, a planiraju i uvoz Filipinaca.

免费可以看黄的视频-黄片视频-A片视频网站