Vrijeme odr?avanja: 07.06.2019.

Imamo dobrih primjera digitalne transformacije, ali zaostajemo za konkurencijom

Objavljeno: 07. 06. 2019. , A?urirano: 07. 06. 2019.

Digitalna transformacija nezaustavljivo mijenja poslovanje nabolje, ali je iznimno zahtjevan proces koji ?esto rezultira neuspjehom jer tvrtke u njega kre?u bez jasne vizije i cilja. Kako prona?i pravi model razvoja i ne postati ?rtva digitalnih trendova koji su sami sebi svrha bile su glavne teme konferencije Digitalni izlet 2019 koju su u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organizirali Privredni i IBM Hrvatska.

„Hrvatska je po stupnju digitalizacije društva tek 22. od 28 zemalja EU. Samo 15 posto doma?ih tvrtki ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, a veliki broj takvih projekata, ?ak 85 posto, na kraju propadne zbog nerazumijevanja ekonomije digitalnog“, upozorio je savjetnik predsjednika HGK i glavni urednik Privrednog Marko Jur?i?, dodavši kako nije fokus tvrtki mora biti na potrebama, a ne mogu?nostima te da digitalizacija više nije stvar izbora nego potrebe.

„Tvrtke koje efikasno provedu transformaciju profitiraju, a ostali stagniraju, odnosno gube korak na tr?ištu. Povrat ulaganja u digitalizaciju vra?a se po stopi od 12 posto, dok je povrat investicija u postoje?e poslovne aktivnosti duplo manji (6 posto)“, poru?io je Jur?i?.

Najve?a barijera prema uspjehu je mentalni sklop, zato je bitno da u tvrtki stvorite kulturu  agilnosti i inovacija. Tako?er je va?no izabrati pravu tehnologiju za ostvarenje ciljeva koje si zadate. Ne morate koristiti blockchain, umjetnu inteligenciju ili Internet stvari samo zato jer je to trend, gledajte kako ?e vam ti alati pomo?i da ostvarite svoje poslovne planove, pojednostavite procese i pove?ate profit.

Jur?i? je u svom uvodnom izlaganju istaknuo još jedan zanimljiv fenomen, tzv. paradoks inovacije. „Do njega dolazi jer mnogi digitaliziraju samo svoje ve? postoje?e proizvode i procese, zanemaruju?i bezbrojne druge mogu?nosti koje se pru?aju. Me?u najuspješnijim kompanijama su one koji su inovativne i ne boje se u?i i u druge industrije. Upravo tu im je povrat na ulaganja najve?i“, naglasio je Jur?i?.

Primjere dobre prakse mo?emo na?i u industrijama koje su do?ivjele najve?e disrupcije, poput bankarstva ili maloprodaje. Zagreba?ka banka je proces dobivanja kredita maksimalno skratila i pojednostavila – prije ste morali danima skupljati papire i obilaziti šaltere, a danas sve mo?ete riješiti u nekoliko minuta preko mobilne aplikacije. Aplikacija Keks Pay Erste&Steiermärkische banke omogu?ava transfer novca me?u pojedincima i grupama i polako mijenja platne navike Hrvata koji tradicionalno preferiraju keš. Sli?no je i s maloprodajom koja je evoluirala na više kanala i nudi sve što po?elite online. To se odli?no vidi na primjeru Tiska ?iji su kiosci od štanda s novinama evoluirali u mini centre koji nude na desetke novih usluge, od poštanskih do financijskih. Da ni industrija glazbe nije imuna na digitalne promjene pokazala je tvrtka mStart sa svojom e-wallet narukvicom koja posjetiteljima festivala slu?i kao ulaznica, ali i nov?anik kojim mogu pla?ati hranu i pi?e.

Olakšavanje komunikacije s korisnicima jedan je od klju?nih aspekata digitalizacije, a to su prepoznali i u ZŠEM-u. Njihova usluga Chatbot omogu?uje izravan kontakt sa studentima i uvelike smanjuje gu?ve u referadi, naro?ito u vrijeme upisa. I velike kompanije poput Ine i Valamara tako?er uvode digitalne promjene koje poboljšavaju komunikaciju s klijentima i tako štede vrijeme i novac sebi i njima.

Iako su u fokusu konferencije bile nove tehnologija i njihova primjena u praksi, jedna od glavnih poruka je da se ne smije zaboraviti ulaganje u ljude. IBM-ova istra?ivanja pokazuju da na jedan dolar investiran u tehnologiju treba ulo?iti još sedam dolara u zaposlenike koji tu tehnologiju moraju implementirati kako bi ona uspješno za?ivjela.

Digitalni izlet.jpgKonferencija Digitalni izlet 2019; Izvor: HGK
免费可以看黄的视频-黄片视频-A片视频网站